BistroBiH! DRON: Jezero Vrutak, Hutovo (Sunset)

Jezero Vrutak je umjetno akumulacijsko jezero nastalo izgradnjom hidroelektrane Čapljina 1979. godine čiji je gornji kompenzacijski bazen. Nalazi se kod mjesta Hutova u Bosni i Hercegovini, na zapadnom kraju Popova polja. Površina jezera je 70 ha, a zapremina 7.200.000 m3. Vodom Trebišnjice napaja ga betonirani kanal dužine 65 km, a voda se iz jezera do postrojenja dovodi kanalom promjera 8 metara i duljine 8,1 km
Jezero Vrutak se nalazi na nekadašnjem Vrtok polju, dijelu tzv. Donjeg polja, krajnjem zapadnom dijelu Popova polja. Vrutak nosi naziv po jedinoj „živoj vodi“ u donjem dijelu polja. U njegovu središtu se nalazio Bunar, izvor koji nije nikad tekao kao potok, nego uvijek samo bio bunar.
Jezero je u potpunosti od betona, uključujući i dno i njegove obale. Prosječne je dubine 4 do 5 metara. Betonsko dno prekriveno je sa tankim slojem trave. Kanal kojim se jezero opskrbljuje vodom ide točno preko sredine jezera. Širok je oko 5 m, a dubok preko 15 m. Na par mjesta pod vodom su se stvorila uvišenja, tzv. sprudovi, od nanesene zemlje. Na čelu jezera je turbina u koju dolazi voda iz Trebišnjice koja prije toga prolazi betonskim koritom kroz Popovo polje.
Trebišnjica, čiji se prirodni izvor nalazi na 398 metara nadmorske visine, nekada je sa svojih 98 km bila najveća ponornica u Europi. Njen izvor kod Bileća je potopljen 1964. u akumulacijskom Bilećkom jezeru. Nakon što je 1979. betonirano korito cijelim tokom kroz Popovo polje, danas je rijeka vještački kanal koji povezuje dvije akumulacije, Gorica i Hutovo/Čapljina i koji nema prirodnu vezu sa svojim okolišem.
Jedan naslov koji pročitah možda daje najjasniju sliku kako stanovnici koji su gravitirali Trebišnjici vide sve to što se dešavalo sa rijekom - Trebišnjica, od svete do proklete rijeke.
Kao i diljem našeg usuda, ni jezero Vrutak nije bilo izuzetak, pa se suočilo sa nekoliko ekoloških incidenata. O tome ću nešto kasnije. Jedan je zabilježen 2011. godine kada je ispuštena sva voda iz jezera a da bi se izvršile neke reparacije dna zbog gubljenja vode. Tada nam je od ribolovaca iz tog kraja javljeno da je tom prilikom uginula velika količina kapitalne ribe - primjerci tolstolobika preko 30 kg, šarana preko 20 kg, klena 2 kg, svala, cinkve, babuške, somića, pastrmke...
U decembru 2018. je zabilježen novi užas - jezerom su plutali leševi svinja. Da stvar bude gora, ovo nije prvi put da Vrutkom plove strvine, a osim svinja u jezeru su se znali naći i odbačeni psi.
Iako su svinje imale na ušima žute markacije, nigdje nije objavljeno da li su nađeni i sankcionisani oni koju su se na ovaj način riješili svog problema.