🔴 Gara zapalila Pale i pola romanije - Vaskrs - Pale - Beribaka i Gara Bend

Facebook ►  / bosanskitefericc  
Vaskrs je najveći i najznačajniji hrišćanski praznik, koji utjelovljuje tri osnovna postulata na kojima počiva cjelokupno hrišćanstvo – vjera, nada i ljubav i predstavlja Hristovu pobjedu smrti. Vaskrs je praznik koji slavi Hristovo vaskrsnuće, odnosno njegov duhovni, ali i fizički povratak nakon smrti, kojim usmjerava ovozemaljske vjernike, ali i produbljuje vjeru u fizičko vaskrsenje. Za sam praznik vjernici se pripremaju Vaskršnjim postom, najdužim postom u pravoslavlju, koji traje sedam sedmica, a naziva se još i časni post. Za vrijeme posta vjernici ne smiju jesti mrsnu hranu, tj. hranu životinjskog porijekla, osim ribe. Jedan od najradosnijih običaja vezanih za Vaskrs jeste bojenje jaja. Jaje je simbol vaskrsenja, odnosno rađanja novog života, pa mu se zbog toga posvećuje velika pažnja prilikom ovog praznika. Jaja se obično boje na Veliki petak (petak uoči Vaskrsa), a najznačajnija boja je crvena – simbol Hristove krvi. Evo kako izgledaju običaji! Domaćica kuće ustaje rano i priprema vodu i boje već prije izlaska sunca. Prvo crveno obojeno jaje ima poseban značaj, ostavlja se sa strane i čuva do narednog Vaskrsa, a naziva se Čuvarkuća. Vjeruje se da će to jaje donijeti mir, blagostanje i dovoljno hrane za narednu godinu. Dok su se jaja bojila samo prirodnim bojama, samom bojenju prethodilo je crtanje jaja voskom. Najčešći simboli su bili slova HV – VV (Hristos vaskrse – vaistinu vaskrse), što je i danas tradicionalni pozdrav tokom dana proslave ovog praznika. Danas postoje brojne fabričke jestive boje ili boje za crtanje pa se vosak više ne koristi u svakom domaćinstvu. Prilikom liturgijskog vaskršnjeg obreda u crkvi vjernicima se dijele prethodno obojena jaja, koja su ujedno i njihova prva hrana nakon posta. Vaskrs je pokretni praznik koji najranije može da bude 22. 3 – 4. 4, a najkasnije 25. 4. – 5. 5. Pravoslavni vjernici ovaj praznik često zovu Uskrs (npr. u Srbiji), dok je termin Vaskrs karakterističan prvenstveno za područje Bosne i Hercegovine.
Teferič je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevdalinku- »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«. Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdise.