Treća povijest - Seljačka buna

Treća povijest - Seljačka buna
U prosincu 1572. godine po Susedgradu i Donjoj Stubici krstare skupine seljaka. Mogli su se raspoznati po tome što su svoj klobuk okitili zimzelenom. Bio je to znak da su oni članovi muške punte. Oni su po Susedgradsko-donjostubičkom vlastelinstvu okupljali ljude za bunu protiv svog vlastelina Franje Tahyja, štajerskog i ugarskog plemića, meštra kraljevih konjušnica i konjaničkog kapetana u Kaniži. Pozivalo se na bunu i izvan susedgradsko-donjostubičkog vlastelinstva. U Kranjskoj se u tajno bratstvo seljaka pobunjenika stupalo tako da je seljak morao stati nogom u nacrtani krug i prisegnuti na vjernost ustaničkom vodstvu. Znak urotničke vjernosti bilo je pijetlovo pero. U noći 27. na 28. siječnja 1573. na ugovoreni znak počela je buna seljaka. Zašto je do nje došlo? Zbog čega je tako krvavo ugušena? To možete saznati u Trećoj povijesti. Gost u studiju je dr. sc. Gordan Ravančić, Hrvatski institut za povijest, a o Susedgradu i njegovom gospodaru Franji Tahiju govori prof. Branimir Brgles s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.