Prva linija, specijal XXXIII - Specnaz, ruske specijalne postrojbe: od Oluje-333 do rata u Ukrajini

Ruska vojska, prema naredbi Vladimira Putina, trebala bi brojati 1,5 milijuna ljudi. Među tim morem ljudi, postrojbe posebne namjene su one koje se smatra najelitnijima i one kojima se povjeravaju posebno važni zadaci. 

Prema raznim tumačenjima svoje početke vuku još u prvim godinama Sovjetskog Saveza, ali zapravo se njihov ustroj počinje formalizirati tek tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom Hladnog rata njihovi su pripadnici djelovali diljem Istočnog bloka, a bili su prisutni i tijekom Vijetnamskog rata u kojem su, navodno, oteli jedan kompletni američki helikopter. 

Njihova najpoznatija operacija iz tog razdoblja je Oluja-333 iz 1979. godine kada su napali predsjedničku palaču u Afganistanu i ubili gotovo 400 osoba, a među njima i predsjednika Hafizulaha Amina. Tijekom kasnijih godina rata, koji je za Sovjete završio porazom, bili su aktivni i na niz drugih područja. 

Raspadom SSSR-a različite specijalne jedinice prelaze u Rusiju, a neke su kao nasljeđe zajedničke države ostale i drugim zemljama, poput Ukrajine. Tijekom turbulentnih 90-ih godina, a koje je u Rusiji obilježio niz raznih pobuna i terorističkih akcija, razne iteracije Specnaza bile su neuobičajeno aktivne, naročito tijekom ratova u Čečeniji. Potom su ih početkom 2000-tih dočekale dvije ogromne talačke krize, u moskovskom kazalištu Dubrovka i u šokoli u Beslanu. Iako su specijalci eliminirali teroriste u oba slučaja poginuo je i veliki broj talaca (130 u Dubrovki, 334 u Beslanu). 

Od ruske vojne intervencije u Rusiji 2008. pa sve do danas, različite Specnaz jedinice djelovale su na nizu bojišta, s polovičnim uspjehom. Na primjer, u Krim su se 2014. praktički ušetali. No, oko Kijeva i u Harkivu su osam godina kasnije pretrpjeli teške gubitke, a da pritom nisu postigli svoje ciljeve.

O povijesti ruskih postrojbi za posebne namjene, njihovom ustroju, obuci, ulogama i borbenom rezimeu u novoj epizodi podcasta Prva linija govori vojni povjesničar i analitičar Viktor Trumbetaš. 

mail: [email protected]

foto: Profimedia