MOĆNI NUTRIJENTI ZA VRHUNSKU IZDRŽLJIVOST, SNAGU, KONCENTRACIJU I ENERGIJU! Dr Mihajlović

Hrana koja daje energiju i snagu je pravilno izbalansirana grupa namirnica koje sadrže proteine, ugljikohidrate i masti. Energija u hrani se krije u bilo kojoj namirnici koja sadrži kalorijsku vrijednost, što znači da se njenom razgradnjom oslobađa određena količina energije.
Međutim, nisu sve masti iste, a nisu ni svi ugljikohidrati isti. Pametnim izborom zdravih masnoća i kompleksnih ugljikohidrata možete osigurati duže oslobađanje energije i zdravlje organizma.
Vrijeme je isto ključan faktor pa je neku slatku voćku najbolje pojesti prije fizičkog napora, a obrok pun proteina poslije kako bi se mišići izgradili.
Što jesti za energiju? Ako se osjećate umorno i bezvoljno, sigurno se često pitate ovo pitanje. Odgovor se možda krije i u prehrambenim navikama, a ne samo vrsti hrane koju jedete.
Kako biste stalno imali dovoljno energije, morate redovno jesti. To znači barem pet manjih i pažljivo odmjerenih obroka dnevno. Ako se prejedate, brzo ćete se osjećati naduto, neugodno i pospano.
Preskakanje obroka je signal tijelu da je nastupila glad te ono mora trošiti zalihe energije iz mišićnog tkiva razgradnjom proteina ili glikogena.
To nije situacija koju želite jer gubitkom mišićnog tkiva gubite i snagu te time još više energije. Hrana koja pruža energiju je ona bogata proteinima, mastima i ugljikohidratima.
Ugljikohidrati, poput šećera, se najbrže razgrađuju jer svaka stanica na neki način elemente za potrošnju prvo razgradi do nekog šećera i uključuje u metabolički put. Šećeri poput glukoze i fruktoze su brz izvor energije kad trebate kratkotrajnu pobudu jer ih stanica najbrže razgrađuje.

Ipak, velika količina jednostavnih šećera neće pružiti dugotrajan izvor energije jer je kratkotrajna pobuda ipak samo kratkotrajna pobuda. Stoga su u tu svrhu dobri kompleksni ugljikohidrati.
To su tvari koje će se metabolički sporije razgraditi na jednostavnije šećere i onda koristiti za pridobivanje energije, a to znači da će se energija stvarati duže vrijeme.
Masti razgradnjom daju najviše energije, ali ih treba koristiti u manjim količinama. Višak masti koji stanicama nije potreban će se pohranjivati i izazivati probleme s krvnim žilama, jetrom i nakupljanjem masnog tkiva kao sala.
Pametno je koristiti nezasićene masti poput raznih biljnih ulja tako da hranu pripremate pomoću njih, a ne pomoću maslaca.
Hrana koja daje energiju, a ne deblja je hrana bogata proteinima, osnovnim sastojcima svih stanica i tjelesnih tkiva. Naravno, proteini ne služe samo za pridobivanje energije nego i za sintezu staničnih sastojaka, organela, hormona, stanične membrane i drugih važnih dijelova organizma.
Proteini su osnovna jedinica svih enzima koji provode metaboličke reakcije te služe za izgradnju mišića bez kojih se ne možemo pokretati. Svaki vaš obrok bi trebao biti izbalansiran tako da sadrži proteine, neku vrstu ugljikohidrata i malu količinu zdravih masti.
Važan je i tajming pa hranu s više jednostavnih šećera jedite prije fizičkog napora, a ujutro jedite hranu s kompleksnim ugljikohidratima i proteinima koji će se duže razgrađivati i tijelu davati potrebne količine energije do sljedećeg obroka.
Hrana koja podiže energiju treba sadržavati i vitamine i minerale. Oni se neće razgrađivati, ali služe kao kofaktori i aktivatori mnogih spomenutih enzima raznih metaboličkih puteva. Zaključak je da hrana koja daje energiju treba biti spoj svih osnovnih grupa namirnica u pravilnim omjerima i manjim količinama.
Neke od namirnica za podizanje energije su:
• voće i povrće,
• punozrnate žitarice,
• orašasti plodovi.
Osim krutih namirnica, bitan je dovoljan unos tekućine i to ponajprije vode.
Hrana za snagu i izdržljivost
Hrana za snagu organizma je ona koja sadrži visok udio proteina odnosno aminokiselina. Aminokiseline su građevni elementi proteina koji popravljaju i grade mišićno tkivo, a samim time bivate snažniji i izdržljiviji. Kapacitet mišića se povećava redovnim treningom i pravilnom prehranom.
Uz visok udio proteina, treba paziti da su i ostale skupine namirnica u ravnoteži. Aminokiseline dijelimo na one koje možemo sami sintetizirati i one koje ne možemo. Esencijalne aminokiseline trebamo unositi hranom kako ih ne bi nedostajalo u trenucima izgradnje mišića.
Sportaši i fitness stručnjaci često koriste napitak za snagu i izdržljivost napravljen od otopine proteina sirutke, tzv. whey, ili otopine proteina u prahu podrijetlom iz jaja, graha, mesa i sličnih namirnica. Svi se ovi proteini vrednuju drukčije i s njihovom upotrebom morate biti oprezni.
Višak proteina u tijelu se izlučuje mokraćom preko amonijaka i uree. Ako unosite više proteina nego što ih tijelo može iskoristiti nastat će više uree i više amonijaka koji se ne mogu odjednom izlučiti iz organizma putem mokraće. To bi moglo oštetiti jetru ili bubrege.
Prije upotrebe ovih ili sličnih preparata se najbolje informirati kod stručnjaka nutricionista ili liječnika te provjeriti svoje vitalne funkcije i razine hormona u krvi.