Imigracijska ideologija: Jesu li zaista sve migracije produktivne za društvo?
Автор: Tado Jurić - Hrvatska u migracijama
Загружено: 2025-11-16
Просмотров: 2227
Iz objave Grada Rijeka: "Izv. prof. dr. sc. Tado Jurić sa Sveučilišnog odjela za povijest sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji „Migracije i migranti: Izazovi i odgovori“, u utorak 11. studenoga 2025. u Gradskoj vijećnici Rijeka s pozvanim predavanjem „Dva lica migracija i integracije u Hrvatskoj: Izbjeglice iz Ukrajine i migranti - kako oblikuju demografiju, tržište rada i društvenu koheziju“.
Iz intervjua za portal RIjeka danas, 10.11.2025.:
2. Formiraju se nove etničke manjine — a nemamo nikakav plan. Što država treba napraviti prvo?
Hrvatska danas ulazi u situaciju koju je Zapadna Europa imala prije 50–60 godina — ali mi nemamo luksuz vremena koji su oni imali. Kod nas se sve događa odjednom, bez strategije, bez kriterija i bez scenarija.
Prva mjera je donijeti migracijsku i integracijsku strategiju - temeljni dokument koji kaže što želimo, koga želimo, po kojim kriterijima i što društvo time dobiva. To podrazumijeva uvesti bodovni sustav za imigrante pri čemu bi se poznavanje jezika, školske kvalifikacije i dr. vrednovalo.
Drugo: jasno iskomunicirati izazove koje migracije postavljaju pred nacije i otvoriti javnu raspravu. U hrvatskom bi društvu najprije trebalo povesti raspravu žele li Hrvati uopće integraciju stranaca, naročito s drugih kontinenata. Koje su opasnosti nastanka geta, ako se ne želi integracija? Međutim, treba imati i na umu da integracija nije nekakva svemoguća alkemija. Hrvati i Arapi su u Njemačkoj prošli istu integraciju ali su se potpuno različito funkcionalno uklopili u društvo.
Treće: urediti tržište rada na kojem dio poslodavaca iskorištava ranjive radnike.
Bez toga nema funkcionalnog ulčjučivanja u društvo, samo rotacija jeftine radne snage. S druge pak strane, to bi značilo ostanak imigranata. Jer nakon pet godina borvaka stječe se pravo na stalni boravak u Republici Hrvatskoj. To pak otvara kod sve većeg dijela društva strah od nestanka hrvatske kulture, jezika i identiteta. O ovim fenomenima sam pisao u knjizi „Suvremene migracije i opstanak nacije“ koja će biti promovirana na Interliberu.
________________________________________
3. Zašto se Ukrajinci i tražitelji azila integriraju različito?
Razlike su velike — i logične. Prvo: kulturna udaljenost. Naše istraživanje „Dva lica migracija i integracije u Hrvatskoj: Izbjeglice iz Ukrajine i migranti“ pokazuje da Ukrajinci u Hrvatskoj često kažu: “Način života je sličan našemu” (kršćanska tradicija, europski mentalitet, obiteljska kultura). Migracijske zakonitosti jasno pokazuju da integracija može uspjeti samo kod skupina koje osjećaju da dijele iste vrijednosti s društvom doseljenja.
Tražitelji azila iz Afrike i Azije doživljavaju potpuno suprotno: “Život ovdje je potpuno drugačiji.” To stvara dvostruki jaz: i njima je teže, i društvo ih drugačije doživljava. Pri tome i jedni i drugi žele da nastanu geta. Useljenici se tako osjećaju sigurnije, a i dio društva smatra da je to dobar model, po načelu „neka šute i rade i ne miješaju se s nama“. Koliko je takav pristup opasan svjedoče iskustva Švedske, Francuske, Dankse, Njemačke, Belgije. Primjerice u Francuskoj i Britaniji su nastale „no-go zone“.
Drugo: javna percepcija. Naše istraživanje pokazuje da su migranti s Bliskog istoka i Afrike češće izloženi predrasudama, strahu i nepovjerenju. Naš podatak o diskriminaciji — 22% kod tražitelja azila prema 7% kod Ukrajinaca — govori sve.
Treće: institucionalna podrška je nelogično raspoređena. Tražitelji azila dobivaju više službenih informacija nego Ukrajinci. To je apsurd koji nitko ne vidi dok se ne napravi istraživanje poput ovog našeg.
Na koncu, važno je razumjeti da integracija nije samo pravo, nego i dužnost. Naučiti osnove jezika, vrijednosti i ponašanja određenog društva je minimum funkcionalnog uključivanja. Za sada imamo pak guranje glave u pijesak na obje strane, jer je tako lakše.
________________________________________
Доступные форматы для скачивания:
Скачать видео mp4
-
Информация по загрузке:
