Livanjsko polje treba postati zaštićeni pejzaž

Ovih dana vijećnicima tri lokalne samouprave - Livna, Tomislavgrada i Bosanskog Grahova - na čijem području se nalazi, prezentiran je Nacrt zakona o proglašenju Livanjskog polja zaštićenim područjem po nacionalnom zakonodavstvu. Radionicu o toj temi organizirali su USAID, Centar za zaštitu životne sredine, Ornitološko društvo "Naše ptice", WWF, Program Ujedinjenih naroda za okoliš i Stur.ba.

Među najvećim je u Europi, za sada bez zaštite. Njegovi močvarni, odnosno slatkovodni ekosustavi su ugroženi. Ustanovili su to stručnjaci koji rade na Studiji za proglašenje Livanjskog polja zaštićenim područjem.

„To je kraško polje koje ima 3 rijeke, stalne rijeke, kraško polje koje ima nebrojeno privremenih vodotokova, ima fenomenalne ponore, ima fenomenalne planine koje ga okružuju, ima biljni i životinjski svijet koji je iznimno bogat“, navodi Biljana Topić, članica Ornitološkog društva Naše ptice.

Da je tako svjedoči, 858 vrsta biljaka koje rastu na ovome polju. A dom je ovo za skoro 80 posto ptica koje su zabilježene u našoj zemlji.

„Livanjsko polje je najvažnije područje za ptice u BiH, jedno od četiri najvažnija područja za migratorne ptice na kompletnom jadranskom migratornom koridoru“, ističe Goran Topić, član Ornitološkog društva Naše ptice.

Livanjsko polje prava je riznica biološke raznolikosti s nizom endema vezanih isključivo za kraška polja, ali i veliki turistički potencijal. Zaštićena područja su najbolji magnet i za turiste.

„A isto tako, za privlačenje sredstava iz EU-a - jer imate sredstva koja su posebno namijenjena za zaštićena područja“, dodaje Marin Mamuza, vlasnik turističke agencije.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva K10 Božo Perić (HDZ 1990): smatra kako ovo treba podržati: „Kad imate ovako jedan brend, zaštićeni krajolik, to će uvelike sigurno omogućiti razvoj turizma i više će ljudi dolaziti. Međutim, sama realizacija ovoga treba definitivno proći i kroz gradska vijeća“.

Ako građane pitate, ta je inicijativa već dobila zeleno svjetlo.

„Pošto je Livanjsko polje jedno od najvećih kraških polja u Europi i samim time se treba očuvati, ta inicijativa je jedan od načina kako bi se to Livanjsko polje i bioraznolikost koja se nalazi u Livanjskom polju očuvala i sačuvala“.

„I to bi trebalo iskoristiti, stručnjaci kako to odrede - baš bih voljela da se to napravi i da bar po nečem Livno se još čuje“.

„Deponija koja se nalazi u Livanjskom polju možda bi se samim tim i uklonila i riješili bismo se tog smeća“.

Budući da je u Livanjskom polju i Buškom jezeru na zimovanju zabilježeno i do 70 tisuća močvarica, cilj projekta je, među ostalim, spriječiti krivolovni pritisak na ptice, uspostaviti nelovna područja. Stanište je to i brojnim vrstama sisara, a na rubu Livanjskog polja, na padinama Cincara živi više od 800 divljih konja. Stoga naši sugovornici ističu da će ustrajati na zaštiti ovog iznimnog područja.