Trailer Bukove šume Svjetske baštine Nacionalni park Paklenica

Stoljetne Europske bukove šume, koje su opstale gotovo neizmijenjene do danas nalaze se i unutar granica Nacionalnog parka Paklenica na lokalitetima Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik.
Razvojem civilizacije i kultiviranjem šumskih površina, diljem Europe nestale su značajne šumske površine pa tako i bukove šume. Procjenjuje se da su bukove prašume, prije ljudske intervencije u Europi zauzimale 91.000.000 hektara. Danas izvorne bukove šume zauzimaju površinu od svega 90.000 hektara. Jedini primjeri izvornih bukovih šuma koji se još mogu istraživati zbog svoje netaknutosti i iskonske očuvanosti, ograničeni su na relativno mala područja pa se nametnula potreba objedinjavanja tih ostataka diljem Europe pod jedno prirodno dobro i s jednim ciljem, a to je zajednička briga o njima.

UNESCO-ovo Serijsko Dobro Svjetske baštine “Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe”trenutno je najveće serijsko dobro UNESCO-ove Svjetske baštine. S 94 lokaliteta u 18 država, jedino je dobro Svjetske baštine koje povezuje toliko mnogo komponenti.
Obična bukva je iznimno prilagodljiva na različite klimatske, geografske i fizičke uvjete. Vrlo je kompetetivna vrsta i nametne se kao glavna gotovo svugdje gdje raste: od bogatih karbonatnih tala do hranjivima siromašnih pjeskovitih tala, od planinskih područja do nizina te od vlažnih do suhih klimatskih uvjeta.

Bukove šume Nacionalnog parka Paklenica predstavljaju iznimno očuvan, nenarušen šumski ekosustav kojima je dugogodišnja zaštita osigurala izvornost i cjelovitost. Vrijedan su dio izvornih bukovih šuma Europe i važno su utočište brojnim vrstama, od kojih su neke, poput medvjeda, risa, vuka, djetlovki, jelenka, strizibuba, te božikovine, božura ili šumskih orhideja, ugrožene na svjetskoj razini.

Globalno jedinstvena je i povijest širenja bukve. Priča o njenom uspješnom putu počinje prije više od 12 000 godina na kraju posljednjeg glacijala. U to je vrijeme velike površine Europskog kontinenta pokrivao debeli led, a bukove šume preživjele su kao male enklave u pribježištima na jugu Europe. Nakon otapanja ledenog pokrova, bukva se, potaknuta povoljnim uvjetima, počela širiti prema sjeveru iz svojih izoliranih pribježišta na jugu Europe. Proces koji je počeo prije više od 12 000 godina, nastavlja se i danas, iako je doba glacijala davno završilo. Ovaj prirodni fenomen u kojem jedna drvenasta vrsta ponovno osvaja velike površine kontinenta, a osvajanje prostora se nastavlja i danas, jedinstveno je na svjetskoj razini.

Bukove šume su i ekonomski značajne, a za održivo korištenje resursa iz prirode potrebno je osigurati i dovoljne površine zaštićene od utjecaja civilizacije kako bi se šumski ekosustav mogao prirodno obnavljati i ostati povezan kroz čitavi kontinent. Upravo to je svrha uvrštavanja bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma Karpata i ostalih regija Europe na UNESCO-ov Popis Svjetske baštine.

Cijelo Dobro Svjetske baštine sadrži svega nekoliko preostalih Europskih prašuma i stoljetne Europske bukove šume, koje su opstale gotovo neizmijenjene do danas. Naše Dobro Svjetske baštine odražava gotovo cijeli spektar tipova bukovih šuma, od planinskih do onih na morskoj razini.

Budućnost opstanka bukovih šuma leži u educiranju i zajedničkoj brizi o ovoj Svjetskoj baštini kako bi i dalje vrijedno održavale raznolikost šumskih ekosustava i pružale jedinstven spomen na snagu prirode budućim generacijama.

Ovaj video je dio BEECH POWER projekta financiranog iz Interreg Central Europe programa.
https://beechpower.eu/